Drage trudnice možda već znate svoju krvnu grupu ako ste, na primjer, dobrovoljni davatelj krvi. Vaša krvna grupa također se utvrđuje u sklopu skrbi za rodilje na početku trudnoće kako bi se na vrijeme utvrdilo nosite li RhD-negativan faktor krvi (“Rhesus-negativan”). Oko 17% svih žena su RhD negativne. Ako ste RhD negativni, sljedeće informacije će vam koristiti.
Rhesus faktor i anti-D
Faktor krvne grupe RhD (Rhesus faktor D) jedan je od mnogih poznatih faktora krvnih grupa. RhD je, međutim, vrlo imunogen, što znači da nosioci RhD-negativnog faktora često stvaraju antitijela protiv RhD faktora kada dođu u kontakt s crvenim krvnim stanicama (eritrocitima) koje imaju RhD faktor krvne grupe.
Tijekom trudnoće i poroda mala količine eritrocita iz fetusa može ući u krvotok majke. Ako fetus ima RhD-pozitivan faktor, a majka je RhD negativna, majka može biti “senzibilizirana” ili “imunizirana”. Stvaraju se antitijela protiv Rhesus faktora D koja se nazivaju “anti-D”.
RhD-pozitivna crvena krvna zrnca mogu potaknuti stvaranje
”anti-D” protutijela kod RhD negativnih ljudi.
Rh profilaksa
Budući da anti-D može uzrokovati hemolitičku bolest* u fetusu, Rh profilaksa je uvedena krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća. U tretmanu se majci daje mala doza anti-D protutijela. Na taj način se razgrađuje sve eritrocite fetusa koji mogu ući majčin krvotok, sprječavajući imunizaciju majke na RhD faktora fetusa. Pri rođenju, Rh faktor novorođenčeta se određuje iz krvi pupkovine. Ako je novorođenče RhD-pozitivno, Rh profilaksa se primjenjuje na RhD-negativnoj majci. Prema starim smjernicama Rh profilasa se primjenjivala na svim RhD negativnim trudnicama od 28. – 30. tjedna trudnoće, neovisno o rezus statusu nerođenog djeteta. Na taj način se bespotrebno provodila Rh profilaksa nekih trudnica. To pogađa oko 40% RhD negativnih trudnica.
* Anti-D je bio čest uzrok hemolitičke bolesti. Nerođeno dijete prima veliku količinu antitijela od majke kroz posteljicu. To će zaštititi novorođenče od infekcije. Prolazak majčinih anti-D protutijela dovodi do razaranja eritrocitafetusa i posljedično fetalne anemije, koja u najgorem slučaju može dovesti do smrti nerođenog djeteta. U manje teškim slučajevima, bebe se mogu roditi s povećanom učestalošću novorođenačkih žutica, iako one obično dobro reagiraju na liječenje. Važno je otkriti hoće li majka stvoriti anti -D ili neka druga protutijela protiv krvnih grupa tijekom trudnoće. Stoga se obično tijekom trudnoće, provode dva testa probira na antitijela, jedan u ranoj trudnoći, a drugi između 24. i 27. tjedna trudnoće. Druga, uglavnom bezopasna antitijela također će dati pozitivan test uz anti-D, tako da će se velika većina trudnoća nastaviti normalno čak i ako je test na antitijela pozitivan.
Zašto bi se trebala koristiti Rh profilaksa samo kada je potrebna?
Rh profilaksa je vrlo sigurna. Ipak, trudnice povremeno izražavaju zabrinutost jer je Rh profilaksa krvni proizvod. Proizvodi se od krvi davatelja koji su se prethodno cijepili protiv Rhesus-D faktora. Iako je anti-D imunoglobin krvni proizvod koji je iznimno otporan na infekcije, prijenos infekcije se ne može isključiti za sve serije i za sve patogene. Ljudski anti-D imunoglobin također može rijetko (učestalost između 1:1000 i 1:10 000) uzrokovati reakcije preosjetljivosti 1.
Ciljanom Rh profilaksom nakon određivanja krvne grupe fetusa štiti se/liječi samo RhD negativne trudnice.
Neinvazivno određivanje Rh faktora fetusa
Od nedavno je moguće neinvazivno odrediti Rh faktor nerođene djece iz majčine krvi. Slično drugim testovima za neinvazivnu prenatalnu dijagnostiku (npr. Harmony® Test), koristi se slobodna fetalna DNA u krvi trudnice za ispitivanje fetalnog RHD gena metodom koja se zove PCR. Statistički, oko 40% djece RhD-negativnih trudnica također su RhD-negativni; stoga se RhD-pozitivan fetus može očekivati u 60% trudnoća. U prosjeku se može izbjeći nepotrebno liječenje Rh profilaksom u otprilike 40% trudnoća neinvazivnim testiranjem krvne grupe fetusa.
Uz određivanje fetalnog Rh faktora, Rh profilaksu treba davati samo onim trudnicama koje očekuju RhD pozitivno dijete.
Neinvazivno testiranje nema učinak na nerođeno dijete budući da se krv uzima samo od majke. Treba naglasiti da nema zdravstvenih implikacija za pojedinca bez obzira na to je li RhD pozitivan ili RhD-negativan, osim u slučaju majke/fetusa kada postoji Rh nekompatibilnost kao što je prethodno opisano. Isto tako, svrha Rh profilakse je izbjegavanje majka-fetus Rh imunizacije. Primjena Rh profilakse samo za trudnice koje očekuju RhD-pozitivno dijete djeluje jednako dobro kao primjena Rh profilakse za sve trudnice2.
Test pouzdanosti
Kao i kod drugih medicinskih testova, Rhesus NIPT neinvazivni fetalni test krvne grupe može dati takozvani “lažno pozitivan” i “lažno negativni” rezultati.
Lažno pozitivni nalazi mogući su zbog “tihih alela”, gena bez prave funkcije. U takvim slučajevima, iako je fetus zapravo RhD negativan, rezultati testa bi doveli do toga da se Rh profilaksa daje nepotrebno. To se događa u cca. 0,4% 3 slučajeva. Bez neinvazivnog određivanja fetalne krvne grupe testiranjem, Rh profilaksa bi se ionako davala takvim trudnicama.
Mogući su i lažno negativni rezultati zbog čimbenika kao što je nedovoljna količina slobodno cirkulirajuće fetalne DNA u majčinoj krvi. Količina slobodno cirkulirajuće fetalne DNA raste kako trudnoća napreduje i stoga se preporuča napraviti Rhesus NIPT tek nakon 19. tjedna trudnoće. Ako se radi neinvazivni prenatalni test (npr. Harmony® Test), a fetalna frakcija u krvi trudnice je najmanje 4%, fetalni Rh status se tada može odrediti od 11. tjedna trudnoće.
Sveukupno, lažno negativna stopa je otprilike 1 od 2000 testova. U ovom slučaju prenatalna Rh profilaksa ne smije se primijeniti. S obzirom na općenito nizak rizik imunizacije tijekom trudnoće (ne više od 1-2% rizika po trudnoći s RhD-pozitivnim fetusom), ovaj udio lažno negativnih rezultata se smatra prihvatljivim, jer se lažno negativnih rezultata također povremeno mogu naći i u testiranju krvi tijekom poroda2.
Zaključak
Rhesus NIPT vam omogućuje slobodu da odlučite želite li opću Rh profilaksu u trudnoći ili samo ciljanu profilaksu za RhD-pozitivan fetus nakon neinvazivnog određivanja krvne grupe fetusa. Obje opcije su jednake za sigurnost vašeg nerođenog djeteta.
Rhesus NIPT
Moguće od GA 11+0
Osjetljivost: 99,93% 3
Specifičnost: 99,61% 3
Vrijeme obrade: cca. 7 dana
Reference
1. Prof. Dr. med. Tobias J. Legler, Anti-D-Prophylaxe bei RhD-negativen Frauen – Hämotherapie www.drk-haemotherapie.de
2. Institute for Quality and Efficiency in Health Care, www.iqwig.de/projekte/d16-01.html
3. Legler TJ et ciency in Health Care, www.iqwig.de/projekte/d16-01.html [3] Legler TJ et